IZ SINDIKALNE ARHIVE


Već odavno pravni sistem Republike Srbije funkcioniše po receptu: HOĆU – NEĆU.

Šta to znači u praksi?

To znači da se u nekoj pravnoj instituciji Republike Srbije povremeno pojavi neko službeno lice, koje, na osnovu svojih službenih saznanja (zakonska obaveza iz Zakona o krivičnom postupku), protiv nekog ili nekih vršilaca javnih ovlašćenja, zbog osnovane sumnje da su prekršili Zakon, podigne krivičnu prijavu ili optužnicu.

Nakon toga, prekršilac ili prekršioci Zakona preko svojih političkih veza (opšte je poznato da kod nas nije moguće biti postavljen na javnu funkciju bez dobrih političkih veza) ili uz pomoć davanja mita traže povlačenje podnete krivične prijave ili optužnice ili preko veza u sudu traže odbacivanje krivične prijave ili optužnice .

Ukoliko se radi o političkim vezama onda se preko nekog političkog moćnika urgira kod šefa službenog lica koje je podnelo krivičnu prijavu ili optužnicu ili šefa nadležnog suda da istu povuče, odnosno da ista bude odbačena.

Ukoliko ne uspe politička urgencija za povlačenje krivične prijave ili optužnice ili njihovo odbacivanje, uvek može da se ponudi mito za isti efekat.

Ako se desi da na prvostepenom nivou prekršioci nemaju jaku političku vezu ili iz nekih razloga se ne postigne efekat za povlačenje krivične prijave ili optužnice ili za njihovo odbacivanje, traži se politički uticaj na višem nivou.

Kako to funkcioniše u sistemu borskog pravosuđa u vezi podizanja i povlačenje optužnice pokazano je na ovom blogu u članku

OĆE KAKI-NEĆE KAKI-drugi deo

vidi:

Optuznica OJT-452-02-13.09.2003. protiv V.T..doc i

Obavestenje Z.S za predmet K-418-03 o odustajanju OJT od gonjenja 28.04.2004..doc)

U ovom trećem delu OĆE KAKI – NEĆE KAKI prikazuje se primer u četiri dela kako se postiže efekat poništavanja optužnice na višem nivou:

1. Zbog falsifikovanja službene isprave OJT iz Bora je protiv Mirka Vukmirovića podiglo sledeću optužnicu: Optuznica OJT za Kt-345-04..doc

2. Političkim vezama osumnjičeni nije mogao da  ostvari uticaj na OJT Bor da povuče optužnicu pa mu je sređeno da istu odbaci sudija Opštinskog suda iz Bora Jovo Krtinić, nakon čega je ovaj sudija napredovao u službi izborom za sudiju Okružnog suda u Zaječaru. Inače sudija Jovo Krtinić je uz pomoć lažnih navoda osumnjičenog i diskreditacije oštećenog u vezi  optužnice OJT krišom od oštećenog održao pretres i bez obaveštavanja oštećenog o rezultatu održanog pretresa (da oštećeni ne bi učestvovao u žalbenom postupku) doneo Rešenje o odbacivanju optužnice: Resenje OS Bor br. Kv-70-05-15.06.2005..doc

3. OJT Bor je na navedeno Rešenje uložilo žalbu Okružnom sudu Zaječar: Zalba OJT na Resenje OS Bor br. Kv-70-05-15.06.2005..doc

4. Pošto u konkretnom slučaju nije bio postignut politički uticaj na OJT Bor za povlačenje optužnice taj uticaj je ostvaren preko Okružnog tužilaštva Zaječar, koje je po sistemu nadređenosti, u dogovoru sa predsednikom Okružnog suda Zaječar, sudijom Slobodanom Mitićem, takođe krišom i bez obaveštavanja oštećenog (da oštećeni ne bi sam preduzeo gonjenje po podignutoj optužnici) povuklo Žalbu  OJT Bor što je konstantovano sledećim Rešenjem : Resenje OS Zajecar br. Kz-434-05-16.01.2006..doc

ETO TAKO U BORU FUNKCIONIŠE SPREGA POLITIKE, KRIMINALA I PRAVOSUĐA.

Od zaborava sačuvao: Slobodan Radulović

Ovo je primer kako se u praksi manipuliše pravdom u organizaciji Opštinskog javnog tužilaštva u Boru.
Naime, nakon predistražnih radnji protiv okrivljenog se podigne optužnica (videti prilog: Optuznica OJT-452-02-13.09.2003. protiv V.T..doc ) a nakon „zakulisnih radnji“ od takve optužnice se odustane iz nekih razloga.

Zašto je onda ova optužnica podignuta i ako je podignuta zašto optuženi  nije po njoj osuđen  to valjda zna samo neko iz OJT Bor? Primer takvog rada OJT iz Bora može se videti iz sledećeg priloga:

Obavestenje Z.S za predmet K-418-03 o odustajanju OJT od gonjenja 28.04.2004..doc

Od zaborava sačuvao: Slobodan Radulović

Ovo je primer kako se u praksi manipuliše pravdom u organizaciji Opštinskog javnog tužilaštva u Boru.
Naime, nakon predistražnih radnji protiv okrivljenog se podigne optužnica a nakon „zakulisnih radnji“ od takve optužnice se odustane iz nekih razloga. Zašto je onda ova optužnica podignuta i ako je podignuta zašto optuženi  nije po njoj osuđen  to valjda zna samo neko iz OJT Bor? Ono što je posebno začuđujuće je to što to nije jedinini takav slučaj pri ovom tužilaštvu.  Primer takvog rada OJT iz Bora može se videti iz sledećeg priloga:

Optuznica OJT-452-02-13.09.2003. protiv V.T..doc

Od zaborava sačuvao: Slobodan Radulović

05.10.2000. godine, kao jedna od posledica smene režima Slobodana Miloševića proglašen je Štrajk u RTB-u Bor a 08.10.2000. doneta je sledeća Odluka štrajkačkog odbora:

1. Raspušta se Skupština RTB-a Bor Grupa.

2. Razrešava se dužnosti Upravni Odbor RTB-a Bor Grupa.

3. Odlukom Jedinstvene sindikalne organizacije RTB-a Bor u proširenom sastavu koju čine: predstavnici Samostalnog sindikata i Sindikata “NEZAVISNOST” razrešava se dužnosti dosadašnji Generalni direktor RTB-a Bor Grupa Ninoslav Cvetanović.

4. Na mesto razrešenog Generalnog direktora imenuje se za vršioca dužnosti Radomir Jović.

5. Obavezuje se vršilac dužnosti Generalnog direktora da odmah pristupi pripremama i organizaciji izbora novih organa upravljanja u RTB-u Bor Grupa. Ovi poslovi imaju se okončati najkasnije u roku od tri meseca.

6. Do daljeg štrajk se zamrzava.

7. Odluka stupa na snagu odmah.

Nažalost, imenovani vršilac dužnosti Generalnog direktora RTB-a Bor Grupa, Radomir Jović nije dosledno postupio u skladu sa navedenom Odlukom Štrajkačkog odbora, jer nije izvršio pripreme za raspisivanje Izbora Skupštine RTB-a Bor Grupa. Umesto toga usledile su “čudne kadrovske zavrzlame” čije su posledice bile izbor Dragoslava Guskovića za Generalnog direktora a Čedomira Kneževića za predsednika Upravnog odbora RTB Bor Grupa. Taj period njihovog upravljanja preduzećem karakterističan je po nepoštovanju zakona, sklapanju sumnjivih poslova na štetu preduzeća, povećanju zaduženja, smanjenju i neredovnosti isplata zarada zbog čega je Sindikat “Nezavisnost” na godišnjicu oktobarskih promena iz 2000. godine inicirao proteste ispred Generalne direkcije, kao opomenu demokratskim vlastima i novoimenovanim rukovodećim i upravljačkim strukturama u RTB-u Bor Grupa.

Međutim, umesto uvažavanja sindikalnih argumenata u vezi protesta Vlada i Generalni direktor RTB-a Bor Grupa su bez konsultacija sa sindikatom GSM “Nezavisnost” RTB Bor Grupa 10.10.2001. godine potpisali Sporazum kojim je bilo predviđeno da je vođenje strateške politike preduzeća u delokrugu rada UO, a svojinska transformacija u domenu nereformisane Skupštine RTB Bor Grupa, čime je bio otvoren put za kasnija enormna otpuštanja radnika RTB-a, jer i pored Odluke Štrajkačkog odbora od 08.10.2000. godine nije bila raspuštena Skupština iz perioda Miloševića, već umesto toga, zaslugom aktera na relaciji Vlada-rukovodstvo RTB Bor reaktivirana.

Zbog toga je sindikat “Nezavisnost” RTB Bor Grupa 01.11.2001. godine predsedniku Upravnog odbora RTB Bor Grupa u ostavci – Čedomiru Kneževiću uputio dopis br. 167/01 sa sledećim sadržajem:

Gospodine predsedniče,

Zahtevamo da u najkraćem roku sazovete sednicu UO RTB-a, na kojoj ćete smeniti Generalnog direktora RTB Bor Grupa Dragoslava Guskovića i na osnovu statutarnih ovlašćenja preuzeti rukovođenje kompanijom do izbora novog Generalnog direktora.

OBRAZLOŽENJE

Pored činjenice da ovogodišnji gubici već prelaze 15 miliona dolara koji su nastali između ostalog, zbog očiglednog nesnalaženja Generalnog direktora i njegovih zamenika na mestima koja zauzimaju, kao i nebrojenim primerima kršenja kolektivnih ugovora i važećih zakona. Generalni direktor je potpisivanjem Sporazuma sa Vladom RS od 10.10.2001. godine direktno prekršio članove 51 i 37 Statuta RTB Bor Grupa.

Pomenuti članovi Statuta kažu da je vođenje strateške politike preduzeća u delokrugu rada UO, a svojinska transformacija u domenu Skupštine RTB Bor Grupa.

Očigledno, Generalni direktor i njegovi pomoćnici ne smatraju da im je za tako važne odluke, kao što je potpisivanje navedenog sporazuma, potrebno mišljenje ni UO ni Skupštine.

Od zaborava sačuvao: Slobodan Radulović

Pre oktobarskih promena 2000. godine, kao i nakon toga u RTB-u je, zbog prezaduženosti firme i višegodišnje blokade žiro računa bila ustaljena praksa nelegalnog finansijskog poslovanja mimo platnog prometa, tako što je poslovodstvo preko ličnih veza sklapalo poslove sa poslovodstvima drugih firmi kao posrednika. Tako, naprimer proizvodi RTB-a (bakar, bakar u prahu, sumporna kiselina, plavi kamen, itd) prodavani su preko zemljoradničkih zadruga a plaćanje dobavljača roba i usluga za potrebe RTB-a, kao i druge selektivne isplate vršene su po odobrenju poslovodstva (putni troškovi, dnevnice, reprezentacije, donacije, plate radnika, itd.)  sa otvorenih podračuna na žiro računima tih zadruga.

Posledice toga su bile utaja poreza i doprinosa za PIO, niske i neredovne isplate zarada radnicima, velika dugovanja za utrošenu struju, vodu, grejanje, gorivo, mazivo, rezervne delove, potrošni materijal itd.

Razmatrajući tu problematiku sindikat RTB Bor Grupa Zajednički odbor poverenika „NEZAVISNOST“ je doneo odluku da, zbog restriktivnih odredbi Zakona o štrajku, umesto štrajka pokrene višednevne proteste, koji su se održavali ispred Generalne direkcije a kojima su mogli da prisustvuju u svom slobodnom vremenu i radnici i građani.

Tim povodom ZOP RTB BOR GRUPA je uputio pismo premijeru Zoranu Đinđiću (vidi OVDE).

Takođe sa ovog protesta javno su pozvani državni organi da preispitaju poslovanje RTB-a u poslednjih 10 godina a delegacija sindikata im je uručila i pisane dopise (prilog: prepis dopisa za Finansijsku policiju).

PRIMALAC:

Finansijska policija Bor

POŠILJALAC:

RTB BOR GRUPA

ZOP GSM „NEZAVISNOST“

Br. Akta: 154/01

Datum: 11.10.2001.

FINANSIJSKOJ POLICIJI BOR

Predmet: Prijava nelegalnog poslovanja

Osnovano sumnjamo da poslovodstvo RTB-a Bor Grupa nelegalno posluje sa poslovnim partnerima tako što koristi tuđe žiro račune preko kojih se vrše plaćanja roba i usluga dobavljačima.

Ovakav vid poslovanja omogućuje stvaranje „CRNIH“ fondova iz kojih se dele provizije i dobavljačima i naručiocima.

Na taj način se izbegava redovno plaćanje poreza i doprinosa zbog čega ima slučajeva da neki radnici ne mogu sa preko 40 god. Staža da ostvare pravo na penziju, dok sa druge strane preduzeće trpi posledice zbog monopolskog poslovanja, jer je isto zasnivano na ličnim vezama i interesima a ne na tržišnim principima.

Ovom prijavom želimo da saznamo odgovor na pitanje: KO KRADE NAŠE PARE?

Odgovor na ovo pitanje treba da pomogne javnom tužilaštvu i MUP-u da bi se dobio odgovor na pitanje: GDE SU NAŠE PARE?

Saznanje o tome pomoći će pravednoj privatizaciji tako što će se pokradena imovina vratiti u preduzeće radi prave procene vrednosti.

U Boru, 11.10.2001. godine

RTB BOR GRUPA

ZOP GSM „NEZAVISNOST

Predsednik

Dejan Cvetanović

Od zaborava sačuvao: Slobodan Radulović

Na osnovu člana 5. stav 2. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (Sl. Gl. RS br. 120/04 „Svako ima pravo da mu se informacija od javnog značaja učini dostupnom tako što će mu se omogućiti uvid u dokument koji sadrži informaciju od javnog značaja, pravo na kopiju tog dokumenta, kao i pravo da mu se , na zahtev, kopija dokumenta uputi poštom, faksom, elektronskom poštom ili na drugi način.„), ovo saznanje o sabotaži u rudniku zlata „Blagojev kamen“ dostupno je svakom ko je za to zainteresovan i njegovo umnožavanje i dalja distribucija u originalnom izdanju su dozvoljeni.

Na osnovu stava 1. Pravila 66 Poslovnika Evropskog suda za ljudska prava (Strazbur 1999. godine „Po ustanovljavanju istovetnosti svedoka i pre svedočenja, svaki svedok polaže sledeću zakletvu ili daje sledeću svečanu izjavu: Zaklinjem se ili Svečano izjavljujem po svojoj časti i savesti da ću govoriti istinu, punu istinu i ništa osim istine.“), ovo saznanje dajem sa verom u Boga.

Saznanje o sabotaži u rudniku zlata „Blagojev kamen“ počinjem sa događajem koji se desio na jednom od Kolegijuma Instituta za bakar, kada je direktor izneo predlog da se iz „Fonda plemenitih metala“ (fond je formiran u periodu visoke inflacije i kasnije pretvaranjem „viška novčanog kapitala firme“ u zalihe plemenitih metala), proda potrebna količina ovih metala i umesto uplate neplaćenih poreza i doprinosa od novembra 1998. godine do septembra 2000. godine u iznosu od 21.743.298 dinara osnovnog duga i 22.730.762 dinara kamate izvrši finansiranje obnove rada rudnika zlata „Blagojev kamen“, čemu sam se jedino ja usprotivio u svojstvu predsednika sindikata „Nezavisnost“, zato što neki od naših članova zbog neuplaćenih doprinosa za PIO nisu mogli da ostvare pravo na penziju, a firma je u tekućoj godini za polugodišnji period iskazala gubitak u iznosu od preko 11 miliona dinara. Pošto sam u tom protivljenju bio usamljen odlukom direktora Instituta za bakar Bor, Trujić Vlastimira ekipi stručnih radnika firme u sastavu: Predrag Dimovski, Bogoljub Vučković, Aleksandar Anđelković i Dragan Štrbac, izdat je službeni nalog za obilazak i pregled rudnika zlata Blagojev kamen.

Navedena ekipa je izvršila pregled rudnika zlata „Blagojev kamen“ nakon čega je direktoru podnela sledeći izveštaj:

Izvestaj o pregledu rudnika Blagojev kamen

Dana 18. septembra 2001. godine izvršen je obilazak i pregled rudnika „Blagojev kamen“. U obilasku i pregledu su učestvovali: Predrag Dimovski, Bogoljub Vučković, Aleksandar Anđelković i Dragan Štrbac. Tom prilikom konstantovano je sledeće:

Jama Brodica

Put do jame je prohodan i u dobrom stanju. Potrebno je očistiti pristup bunkeru za rudu od stare građe (manji trupci – nekoliko komada).

Niskop 272-230 je potpuno potopljen. Nivo vode se nalazi na oko 10 m od početka niskopa (otprilike kod desetog rama podgrade počinje voda).

Potkop 272 je prohodan ali treba da se na pojedinim mestima pročisti i osigura od zarušavanja.

Transportno prolazno okno TPO-1 je puno vode (voda se nalazi na oko 6 m ispod nivoa potkopa 272, a transportni deo okna je zapunjen, najverovatnije jalovinom, i nivo jalovine je na oko 2 m ispod nivoa potkopa 272).

Spoljni kolosek za transport rude i jalovine je u dobrom stanju. Potrebno je proveriti ga kompletno, pre eventualne upotrebe i otkloniti eventualne nedostatke. Na kraju koloseka za transport jalovine nije postavljen graničnik koji treba da spreči ispadanje vagona iz šina.

Bunker za rudu koji se nalazi spolja je pun, ispod njega se nalaze dva točišta koja su neispravna (mehanički kvarovi). Potrebno je proveriti celu konstrukciju bunkera pre eventualne upotrebe i otkloniti moguće nedostatke.

Jama Sveta Barbara

Prilikom obilaska prvo je pregledana svoznica. Ustanovljeno je da nije za upotrebu. Pre buduće upotrebe neophodno je izvršiti detaljan pregled i otkloniti sve nedostatke (mora se između ostalog osigurati kompletna lokacija svoznice, montirati rešetka, dno svoznice mora da se kompletno popravi, itd.).

Kolosek do svoznice mora da se osigura podbijanjem (jer je potkopan) i da se niveliše.

Potkop 277 je na ulazu u manjoj meri zarušen, ali prohodan za ljude. Na oko 40 m od ulaza potkop je zatvoren velikom ruševinom. Potrebno je sve detaljno očistiti i osigurati novom podgradom. Potrebno je i ostalu podgradu proveriti i eventualno zameniti, jer je u vrlo lošem stanju.

Potkop 5 je zarušen na oko 20 m od ulaza u njega. Kolosek i ulaz u potkop su zarasli u šipražje tako da se mora raskrčiti i očistiti. I na samom ulazu u potkop postoje dve manje ruševine. Napominjemo da je u materijalu ruševine na ulazu pronađena palirska žica tako da osnovano sumnjamo da je zarušavanje potkopa 5 namerno izvršeno.

Jama Grabova Reka

Pristupni put do jame Grabova Reka nije prohodan. U Izveštaju Predraga Dimovskog od 31.08.2001. godine detaljnije je opisano stanje puta pa se u ovom izveštaju neće ponavljati.

Svoznica kod jame treba da se pregleda detaljno i da se po potrebi opravi. Točište svoznice je neispravno a mora se i pokriti svoznica zbog sprečavanja rasipanja rude. Na vrhu svoznice treba osigurati patos, staviti rešetku itd.

Kolosek spolja mora se očistiti i nivelisati, kraj koloseka zaštititi.

Potkop 424 nije prohodan jer je na samom ulazu zarušen.

Potkop 455 nije prohodan jer je, takođe, na samom ulazu zarušen.

Potkop 455-394 je prohodan i u dobrom stanju do raskrsnice sa hodnikom 424-5. Tu se nalazi voda na nivou otprilike do pola visine pomenutog hodnika. Podgradu u niskopu treba zameniti jer je u prilično lošem stanju.

Zaključak

Na osnovu uvida u stanje jamskih objekata konstantuje se sledeće:

1. Objekti pogona Blagojev Kamen su potpuno napušteni i ne obezbeđeni.

2. Pristup jamama je nemoguć što zbog potopljenosti, što zbog zarušenosti objekata.

3. Obzirom na zatečeno stanje, utvrđeno je da se nije postupilo u skladu sa Zakonom o rudarstvu (članovi 45, 46, 47 i 48).

4. Obzirom na navode iz prethodnih tačaka, konstantovano je da je preduzeću naneta šteta nesavesnim upravljanjem pogonom i da je potrebno pozvati na odgovornost radnike koji su svojim rukovođenjem doveli rudnik u ovakvo stanje.

5. O svemu je potrebno obavestiti odmah rudarsku inspekciju i nadležno ministarstvo radi utvrđivanja odgovornosti pred nadležnim državnim organima i preduzimanja mera na sanaciji štete.

U Boru, 20.09.2001. godine

Podnosioci izveštaja:

1. Predrag Dimovski;

2. Bogoljub Vučković;

3. Aleksandar Anđelković;

4. Dragan Štrbac.

Na osnovu saznanja o osnovanoj sumnji stručnih radnika firme da su delovi rudnika „Blagojev Kamen“ namerno zarušeni ili potopljeni, navedeni izveštaj je razmatran na sastanku sindikalnog Odbora gde je doneta odluka, da sindikat „Nezavisnost“ o tome izvesti Ministarstvo za rudarstvo i energetiku Vlade Republike Srbije, zbog osnovane sumnje da je rudnik zlata „Blagojev Kamen“ namerno zarušen i potopljen u vreme prethodnog režima radi obaranja ukupne vrednosti Instituta za bakar pred nastup procesa moguće privatizacije.

GSM „Nezavisnost“ Instituta za bakar Bor

Delovodni broj: 97-18/09

Datum: 28.09.2001.

Ministru za rudarstvo i energetiku

Vlade Republike Srbije

Obraćamo Vam se povodom saznanja koja smo dobili o stanju rudnika zlata „Blagojev Kamen“, koji je poslovao u sastavu Instituta za bakar Bor.

Naime, 25.09.2001. godine Odboru poverenika GSM „Nezavisnost“ Instituta za bakar Bor je dostavljen „Izveštaj o obilasku i pregledu rudnika Blagojev Kamen“, koji je uradila grupa stručnjaka, radnika Instituta za bakar Bor.

U Izveštaju se navodi da je rudnik potpuno napušten i ne obezbeđen, što je dovelo do potapanja i zarušavanja u tri jame, koliko ih i ima. Time je naneta velika materijalna šteta preduzeću.

Obzirom da je do navedenog stanja došlo nesavesnim i protivzakonitim poslovanjem bivšeg rukovodstva, zahtevamo da se utvrdi odgovornost svih rukovodilaca koji su učestvovali u uništavanju rudnika.

Ovim putem želimo da Vam sugerišemo da do današnjeg dana niko od rudarskih inspektora nije našao za shodno da obiđe rudnik, iako je on u ovakvom stanju od početka 1999. godine. Nesavesnim obavljanjem svog posla i oni su delom saučestvovali u nanošenju štete našem preduzeću.

Zbog toga osnovano sumnjamo da je sve to organizovano rađeno radi obaranja vrednosti našeg preduzeća pred privatizaciju o kojoj se govorilo još u vreme prethodnog režima. Molimo Vas da se hitno zauzmete, preko vaše inspekcije, na utvrđivanju činjenica i pokretanju odgovornosti protiv bivših rukovodilaca (a i inspektora).

U prilogu ovog pisma dostavljamo Vam kopiju izveštaja.

Unapred zahvalni!

U Boru, 28.09.2001. godine

Predsednik Odbora poverenika

GSM „Nezavisnost“ Instituta za bakar Bor

Slobodan Radulović